Mala Škola Solara – Lekcija 2: Investicija u solarnu elektranu
Investicija u solarnu elektranu za 20 godina blagostanja
Proračun potreba (računi, potrošnja, budućnost)
Pravilno planiranje životne investicije počinje razumijevanjem vlastite potrošnje energije i budućih potreba, a najvažniji ulazni podaci dolaze iz vaših mjesečnih računa potrošnje električne energije i godišnje potrošnje ogrjeva. Planiranje solarne kao životne investicije je ključ za maksimalnu isplativost solarne elektrane u BiH. Naučite kako analizirati ROI, prednosti i troškove kućnih solarnih sistema. Ove lekcije pomažu vam da razumijete kako fotonaponski sistemi mogu postati održiva i isplativa dugoročna investicija.
Prevelika solarna elektrana će opteretiti kućni budžet i nepotrebno produžiti povrat investicije, dok premalo solarnih panela opet neće dati dovoljno snage da svede račun za električnu energiju na nulu. Međutim, ako se planira prelazak sa grijanja drvima ili peletom na električno grijanje (jer zašto dopustiti da vam propadaju viškovi električne energije) onda je svakako dobro odmah planirati više panela i snažniji inverter.
Realno planirana instalacija u solarnu elektranu treba sa trenutnim cijenama el. energije (proljeće 2026) da se isplati za 6 -7 godina. Obzirom da svaka godina donosi 7-10% poskupljenja energenata, ovaj period će realno biti između 4 i 6 godina. Nakon toga domaćin treba da bezbrižno uživa bar još 20 godina, kad dođe vrijeme da obnovi svoje solarne panele.
Analiza utroška električne energije
Ako želite da vam solarna elektrana pokrije samo potrošnju električne energije, posao će biti lak.
Zbir mjesečne potrošnje je najlakše najsigurnije očitati u liniji „naknada za obnovljive izvore“. Uradite to sa zadnjih 12 mjesečnih računa, saberite i dobili ste koliko kWh trošite godišnje.
Obično je to između 4.000 i 10.000 kWh, ali velika domaćinstva koja se griju električnim grijanjem (grijalice, toplotna pumpa, termoblok…) mogu potrošiti i do 25.000 kWh godišnje.
Ako dodamo još 10% rezerve (neplanirano povećanje potrošnje, loša solarna godina, prljavi paneli…) došli smo do osnovne brojke koja određuje veličinu solarne elektrane.
„Palac mjera“ je laka: za 1.000 kWh potrebno je 1 kW instaliranih panela na krovu. Analogno, 5 kW panela će u Bosni za godinu dana proizvesti oko 5.000 kWh, a u Hercegovini 5-15% više.
Zaključno: instaliranjem solarne elektrane koja proizvodi nešto malo više od godišnje potrošnje, račun za električnu energiju se svodi na nulu. Ostaje nam da plaćamo oko 5 KM mjesečno za održavanje sata.
Utrošak energije za grijanje
Malo teža računica je ako želimo preći sa drveta ili peleta na grijanje električnom energijom i svu buduću potrošnju energije pokriti solarnom elektranom. Na internetu ćete naći razne podatke, ali ne zaboravite stepen iskorištenja ložišta, pa je opet „palac mjera“ za računanja količine toplotne energije:
- za metar ogrjevnog drveta 1000 kWh,
- za tonu peleta 3600 kWh,
- za Sm3 plina 10 kWh.
Ako ste potrošili dvije tone peleta i jedan metar drva, vaša je godišnja potrošnja energije za grijanje:
(2 x 3.600) + 1000 = 8.200 kWh
Zbrajanje potrošnje energije
Ako ovim potrebama energije za grijanje dodamo i 6.000 kWh utroška električne energije, zbirom dobijamo potrebe od 14.200 kWh energije.
Dakle, potreba nam je kućna solarna elektrana koja proizvodi 15- 16 hiljada kWh i troškovi našeg domaćinstva za grijanje i električnu energiju spadaju na nulu.
Naravno, potrošnja varira, jedna zima je hladnija, druga toplija, jedne godine ćemo imati viškove koji propadnu, a druge ćemo možda par puta naložiti peć jer se potrebe ukućana mijenjaju. Ali te noći je i „zeko tražio majku da se ugrije“. Na kraju, uvijek možemo dogradnjom pojačati proizvodnju.
Sad kad znamo koliko nam energije u kWh treba, lako je na grubo proračunati veličinu potrebne solarne elektrane. Za 16.000 kWh dovoljno je 16 kW panela na južnom krovu i inverter od 10 kW.
Ako baš želite da budete sigurni koliko će tih 16 kW panela dati električne energije, na raspolaganju vam je realan i siguran web-alat Evropske Komisije PVGIS (Photovoltaic Geographical Information System) koji daje procjenu godišnje proizvodnje solarne elektrane na bilo kojoj lokaciji.
Ne preporučujemo vam da koristite druge stranice ili „profesionalne“ programe jer mnogi od njih pokazuju veće rezultate proizvodnje za istu lokaciju, iako je krov pod istim suncem. PVGIS jeste strog u svojim projekcijama, ali vas zato vaša instalacija neće razočarati.
Provjera sa PVGIS alatom
Prije nego kliknete na PVGIS stranicu, morate odrediti nagib i orijentaciju vašeg krova, jer je to ujedno budući položaj vaših solarnih panela. To je teško izmjeriti bez penjanja na krov i aplikacije na mobitelu, pa ako nije ravni ili A-frame, uzmite da je nagib 25 stepeni i nećete mnogo pogriješiti. Sada treba još odrediti orijentaciju osunčanog dijela krova, jer su kuće rijetko orijentisane pravilno prema jugu. Korištenjem kompasa na mobitelu sa zemlje možete odrediti odstupanje vaše osunčane strane krova od smjera juga. U našem primjeru je to oko 30 stepeni.
Sada otvorite PVGIS stranicu na ovom linku:
https://re.jrc.ec.europa.eu/pvg_tools/en
Unesite svoju adresu i kliknite GO. Ukoliko završite u Poljskoj ili Crnoj Gori, ukucajte samo svoj grad pa PC mišem skrolajte do vaše ulice i kliknite na vaš objekat. Sada u polje Installed peak PV power (kWp) unesite željenu snagu instaliranih panela, 16 u ovom primjeru. U četvrtom koraku izaberite Roof added / Building integrated, jer ne pravimo slobodno-stojeću elektranu na tlu, već onu na krovu. Pošto ste se već pripremili za peti korak, unesite slope (nagib) 25 i azimuth (odstupanje od juga) 30 stepeni. Sad kliknite na vizualizaciju.
Ovakva solarna elektrana će davati oko 18.010 kWh, što je više nego dovoljno za potrebe ovog domaćinstva. Primjeti ćete da ogromnu razliku ljetnih i zimskih mjeseci. Zato nikad komšijama, kolegama i rođacima ne spominjite vašu mjesečnu proizvodnju, već godišnju. Pitanje koliko solarna elektrana proizvodi mjesečno je jednako pitanju koliko ogrjeva trošite mjesečno. To što sada napokon kućne solarne elektrane mogu proizvoditi ljeti a viškove trošiti zimi, čini ih najisplativijom investicijom u energetiku vašeg domaćinstva. Zato prvo instalirajte kućnu solarnu elektranu tek onda pređite na grijanje toplotnom pumpom ili termoblokom.
Sad ćemo se malo poigrati sa orijentacijom krova da bi uvidjeli značajne razlike.
Promijenite azimut u 0 (krov ravno prema jugu) i kliknite na vizualizaciju. Isto to uradite i unosom 90 (pola krova ravno prema zapadu ili -90 za istočnu polovinu krova), dobijate nove rezultate.
Teoretski, paneli postavljeni na krovu koji je idealno orijentisan prema jugu daće oko 18.500 kWh godišnje, a ako su okrenuti ravno prema zapadu ili istoku, davaće oko 15.350 kWh.
Ukoliko vaša buduća investicija u solarnu elektranu po ovoj računici ne daje dovoljno snage, povećajte snagu panela, ali ne više od 20 kW. O tome više u narednim lekcijama.
Dobro dimenzionisanje je 80% investicija u solarnu elektranu. Naravno, ukoliko niste sigurni, javite se u SolarCentar, tamo vas čekaju inženjeri koji su do sada projektovali preko 1000 različitih solarnih postrojenja, te izgradili i pustili u pogon preko 200 industrijskih i komercijalnih elektrana, među kojima je i ona u Živinicama, koja je prva dobila poticaje na 12 godina od Operatora za obnovljive izvore energije i efikasne kogeneracije.
Izračun povrata investicija u solarnu elektranu
Da bi saznali za koliko će nam se investicija vratiti, trebamo opet malo matematike, jer dobar domaćin uvijek vodi računicu.
Prvo trebamo izračunati prosječnu cijenu električne energije koju plaćamo, i to prema zadnjem računu jer je on po zadnjoj cijeni. Podjelite iznos za plaćanje sa potrošenim kWh i dobićete iznos između 0,15 i 0,30 KM/kWh. Mi ćemo za naš slučaj uzeti cijenu od 0,19 KM/kWh.
Sada ukupnu godišnju potrošnju u kWh (naš primjer 7.000 kWh) pomnožite sa ovom cijenom. Dobili ste grube troškove električne energije za naredni period, i to je za naš slučaj oko 1350 KM. Naravno da se to ne slaže sa zbirom zadnjih 12 računa, jer su neki raniji računi po staroj tarifi a vi ste već sada na novoj, skupljoj.
Prema cijenovniku SolarCentra, solarna elektrana koja proizvodi 7.000 KM godišnje, ovisno o izvedbi koštaće između 6.500 i 10.000 KM, uključujući sve troškove sa sticanjem statusa prosumera. Uzme li se u obzir neizbježno poskupljenje el. energije od 7-10% godišnje, povrat investicije je u ovom slučaju između 4 i 6 godina.
Uštede za četiri godine: 1350 + 1485 + 1633 + 1797 = 6265 KM
Uštede za šest godina: 1350 + 1485 + 1633 + 1797 + 1976 + 2174 = 10.415 KM
Ako želite preći na grijanje električnom energijom, dodajte i dosadašnje godišnje troškove ogrijeva (drva, pelet, gas…), npr. dvije i po tone peleta po 650 KM (oko 9.000 kWh toplotne energije) pa dobijete ukupnu godišnju potrošnju energije od oko 2975 KM (1350+650+650+325).
Radi provjere, ovaj iznos podijelimo sa prosječnom cijenom el. energije, dobićete oko 15.600 kWh energije koja nam je potrebna. Računica se slaže u granici dozvoljenog odstupanja!
Prosumer sa proizvodnjom oko 16.000 kWh, prema cjenovniku SolarCentra, opet ovisno o izvedbi, koštaće između 14.000 i 20.000 KM, pa je povrat investicije opet četiri do šest godina.
Uštede za četiri godine: 2975 + 3272 + 3600 + 3960 = 13.807 KM
Uštede za šest godina: 2975 + 3272 + 3600 + 3960 + 4356 + 4791= 22.955 KM
Zaključak: sve što za četiri do šest godina date za troškove električne energije i ogrjeva, investicijom u solarnu elektranu vraćate, a narednih 20-tak godina uživate u blagodetima sunca i pametne investicije.
Kada je najbolja investicija u solarnu elektranu
Ako čitate ovaj tekst u proljeće ili početkom ljeta ne čekajte : investirajte odmah u kućnu solarnu elektranu kako bi vam ona do zime obezbijedila velik energetski kredit. Ako pred zimu pređete sa grijanja peletom ili se “otkačite” sa gradskog grijanja, rezerve koje ste stvorili ljeti činit će vas te zime sretnim investitorom koji se po komšiluku hvali kako napokon ima besplatno grijanje.
Za one koji žele više da nauče
Dok čekate sastanak sa savjetnicima SolarCentra, malo ćemo se poigrati i narediti PVGIS-u da uradi projekciju za panele okrenute ravno prema sjeveru. Primjetićete da program ponekad uporno mijenja vrijednost od 180 stepeni na -179 (jedan stepen istočno od sjevera). Nakon nekoliko desetaka pokušaja možda vam program izbaci poruku na bosanskom jeziku: solarni paneli se u Evropi nikad ne postavljaju ravno prema sjeveru. To se radi samo u Australiji i ponekad na Zapadnom Balkanu, jer kod njih prestaje logika.
Iako je desetine solarnih elektrana u Bosni i Hercegovini projektovano i izvedeno kao da nam sunce šeta po sjeveru, tvrdnja nekih novih „specijalista“ da paneli daju samo malo manje prinosa nego oni paneli ravno prema jugu, i sam PVGIS opovrgava računicom koja pokazuje i do 40% manje proizvodnje. U praksi je ovaj rezultat još gori jer PVGIS ne uzima u obzir duže zadržavanje rose, mraza i snijega na sjevernoj strani krova, kao i duže sijenke objekata (dimnjaci, antene) koji znatno koče proizvodnju.
Naravno, postoje i tehnička rješenja sa nosačima za sjeverne krovove koji površinu solarnog panela orijentišu prema jugu, kao što je instalirano na samom objektu SolarCentra, ali o tome drugom prilikom.
Sada kada ste uvidjeli uticaj orijentacije krova odnosno solarnih panela na cjelokupnu proizvodnju vježbajte u PVGIS-u malo i sa nagibima, ali ne manje od 10 stepeni jer većina panela gubi garanciju proizvođača pri manjem nagibu.
Pažnja: ne mijenjajte ostale parametre u PVGIS-u, pogotovo ne System loss tj. 14% predviđenih gubitaka. Iako će vam neki „specijalisti“ tvrditi da inverter nema veće gubitke od 1-2% i smanjiti ovaj broj u prezentaciji, PVGIS je uzeo u obzir i gubitke kablova, konektora, pad snage panela prvih godina pa čak i malo zaprljanja.
Nešto o nama link
